Kuća FUXTEC Vas uči
svaki tjedan članak jedan
1.Nešto o košnji .. Kakve kosilice postoje?
Kosilice i sjekači su strojevi za košnju trave i drugih oblika livadne vegetacije. Ovisno o konstrukciji kosilice se mogu koristiti za košnju uređenih i održavanih travnjaka ili za košnju neobrađenih livada. Kosilice mogu biti pogonjene ljudskom snagom korisnika, takve se koriste za košnju uređenih travnjaka manjih površina. Kod većih površina koriste se kosilice pogonjene vlastitim pogonskim motorom ili radnim vozilom. Ako se koristi pogon radnog vozila kosilce su ugrađene kao priključni stroj ili se vuku kao prikolice (priključno vozilo). Ovisno o potrebama korisnika koslilice mogu biti izvedene da prilikom košnje izvode samo jedan rez na travi te formiraju nakupine trave (otkose) prikladne za prikupljanje radi pripreme sijena ili sjenaže. Ili da prilikom košenje travu i drugo posječeno raslinje usitnjava, odnosno malčira. (Tomac, I. Rotacijski sjekač niskog raslinja, FSB, 2013.)
2.Što je malčiranje? Zašto je košnja dobra za tlo?
Malčiranje znači zastiranje površine koju obrađujemo prirodnim materijalima. U slučaju košnje tlo se zastire usitnjenim pokošenim ostacima. Pogodnosti za tlo su mnoge i raznolike. Tlo ispod malča ostaje toplije, tako da i tokom zime može biti stanište mnogim životinjskim vrstama, štiti tlo od vanjskih utjecaja kao što su sunčeve zrake, jake kiše i vjetrovi. Istodobno sloj malča usporava bujanje korova na površini koju prekriva. Malčiranje se nameće kao idealna radnja na površinama koje se ne obrađuju ali se žele održati urednima te spriječiti širenje šumske vegetacije, korova, grmlja (Tomac, I. Rotacijski sjekač niskog raslinja, FSB, 2013.)
3. Pogled u budućnost – robotizirane kosilice
Na pragu smo nove revolucije u robotici. Kako će se računalni kapaciteti i dalje razvijati, možemo očekivati da će robotski sustavi u budućnosti izvršavati sve značajno i sve kompleksnije zadaće. Postoji velik broj robota razvijenih isključivo za razonodu i slobodno vrijeme. Osim ovakvih tipova robota, koji u osnovi nemaju praktičnu uporabu, sve je raširenija i uporaba uslužnih robota koji su namijenjeni da olakšaju određene poslove, ili da čak potpuno isključe potrebu za ljudskom intervencijom iz svakodnevnih zadatak.
Zar ne bi bilo korisno posjedovati robotiziranu kosilicu koja će sama pokositi travnjak?! Po mogućnosti bez potrebe za nadgledanjem takve kosilice tokom rada.
Razni proizvođači su već prepoznali ovakve potrebe potrošača i razvili malene robotizirane kosilice koje koriste znatno manja sječiva i uz to su pogonjene isključivo elektromotorima, što ih čini znatno tišima i sigurnijima od motornih kosilica. Ovi uređaji su opremljeni upravljačkim jedinicama preko kojih korisnik može definirati shemu puštanja uređaja u rad na tjednom rasporedu, nakon čega teoretski nije potrebna nikakva daljnja interakcija. Dodatne prednosti korištenja ovakvih kosilica su i čistija savjest zbog izostanka štetnih emisija, te prestiž koji ovakva kosilica donosi. Ipak se svako kućanstvo ne odlučuje za kupovinu ovakvog uređaja kako zbog relativno visoke cijene tako i zbog određenih ograničenja korištenja. Tko zna.. možda u bliskoj budućnosti robotizirane kosilice postanu jeftine i uobičajene..
(Zdelarec, I. Automatska robotizirana kosilica, FSB, 2012.)
4.Malo o meteorološkim prognozama za poljodjelstvo
Poljodjecima, stočarima i drugim gospodarstvenicima namijenjene su redovne meteorološke prognoze što ih izdaju sinoptička i agrometeorološka služba Državnog hidrometeorološkog zavoda. Po narudžbi se mogu izrađivati i posebna izvješća i prognoze, kao pomoć u odlučivanju što treba poduzeti odmah, a što se može planirati za iduće dane. Za tekuće poslove važno je znati vrijeme tijekom posljednjih sati i izglede vremena za dan unaprijed. Traže se podaci o temperaturi i vlazi u zraku, o količini i obliku oborine, o sunčanosti, jačem vjetru, mogućnosti oluje i opasnosti od šumskog požara.
Na primjer, djelotvornost pesticida ovisi o vremenskim prilikama, Zato upotrebu pesticida treba uskladiti s tm prilikama. Zaštita bilja mora biti učinkovita, gospodarski opravdana i provedena uz umjerenu uporabu pesticida.
Meteorološka izvješća i prognoze korisni su i pri prijevozu proizvoda do skladišta, odnosno tržišta. Način utovara hrane na vozilo i vrsta vozila (otvorena priklolica, ceradom prekriven kamion, zatvorena hladnjača) moraju biti takvi da se hrana putem ne pokvari zbog vremenskih okolnosti. Voće i povrće na putu ne smiju promrznuti, jagode se ne smiju razmočiti od kiše ili ukiseliti od prejakog sunca, životinje se ne smiju prehladiti ili uginuti u prenatrpanom i sparnom prostoru. Treba paziti da voćni sokovi ne zavriju, da se mlijeko ne pokari itd..
(Penzar, I. Praktična pomoć od meteoroloških podataka i prognoza, u: Meteorologija za korisnike, Zagreb, 1996.)
5.Mala škola ekologije 1 – Utjecaj onečišćenja zraka na okoliš
Raznovrsno onečišćenje ubačeno u zrak tik uz tlo rasprostire se atmosferom nošeno zračnim strujanjem. Mnoge onečišćujuće tvari na svom putu podliježu kemijskim reakcijama, često uz djelovanje Sunčeve svjetlosti, a neke se spajaju s vodenom parom, česticama oblaka ili oborine. Reakcije su pri višoj temperaturi brže. Prije ili kasnije primarne i novonastale, sekundarne onečišćujuće tvari dospijevaju na Zemljinu površinu, gdje su u dodiru s predmetima i živim bićima te ulaze u ekosustave. Na vlažnim se podlogama neke od njih otapaju, pri čemu nastaju novi kemijski spojevi.
Onečišćenje se na više načina iz atmosfere prenosi u njezinu podlogu. Plinovi se mogu apsorbirati ili adsorbirati u biljnim i životinjskim organizmima, na tlu, u različitim predmetima, površinskim vodama, snježnom pokrivaču, rosi, mrazu, kapljicama magle.
Suhi se aerosol zbog djelovanja sile teže sliježe (aerosoli su raspršene čestice u plinu, npr. insekticidi, dezodoransi, sredstva za bojenje, inhaliranje, u protupožarnim sustavima i drugo.) Sićušne vodene i ledene čestice što čine oblak ili maglu, kao i sitniji aerosol, mogu se pri sudaru koji nastaje zbog gibanja zraka “uhvatiti” na neku površinu. Napokon, kiša, snijeg, tuča, solika i ostali oblici oborine koja pada, mogu sadržati čvrste čestice isprane iz zraka, kao i otopine nastale kemijskim reakcijama u atmosferi. Otopine su najčešći spojevi sumpornih i dušikovih oksida s vodom, pa je zato takva oborina kisela. U čistoj atmosferi zbog reakcije s ugljik-dioksidom i nekim drugim spojevima prirodnog podrijetla pH-vrijednost oborine je oko 5,6, što znači da je lagno kisela. Zato se kiselom oborinom po dogovoru smatra ona kojoj je pH manji od 5,6.
(Gomzi, M. Utjecaj onečišćenja zraka na okoliš, u: Meteorologija za korisnike, Zagreb, 1996.)
6.Mala škola ekologije 2 – Onečišćen zrak i biljke
Biljke su vrlo osjetljive na onečišćenje iz zraka. Na lišću nataložene čestice usporavaju fotosintezu i spečavaju izmjenu plinova kroz puči. Otrovni plinovi prodiru u biljku kroz puči i na mjestima gdje je njezin površinski sloj već oštećen kiselinama, te najprije djeluje na klorofil zbog čega se smanjuje fotosinteza i pojavljuje žutilo. Biološke su posljedice kisele oborine ispiranje hranjivih sastojaka s lisnih organa i razaranje voštanog sloja na površini lišća i plodova, neotpornost biljke na bakterijske i gjivične zaraze, spriječeno oblikovanje pupova na vršcima crnogoričnih grančica, smetnje u reproduktivnim procesima, povećano ugibanje crnogoričnih sadnica. Onečišćujuće tvari su sumpor-dioksid, dušikov dioksid, ozon, klor, fluorovodik, etin itd..
Treba spomenuti opasnost i za čovjeka i za životinje od nakupljenih teških kovina na nadzemnim dijelovima biljaka i u njima. Smatra se da su biljke što rastu uz prometnice glavni izvor olova koje se u ljudski organizam izravno unosi prehranom, tj. povrćem (osobito onim velikih i naboranih listova kao što su kelj i salata), voćem, čajevima od bazge i lipe, gljivama i sl. ili mlijekom, jajima i mesom te iznutricama životinja koje se hrane tim biljem. Zato je u Europi zabranjena za prehranu ljudi i stoke te za proizvodnju gnojiva svaka uporaba biljaka koje rastu do 100m od prometnijih cesta.
(Gomzi, M. Utjecaj na biljke, u: Meteorologija za korisnike, Zagreb, 1996.)
7.Mala škola agroklimatologije 1 – Općenito o planinskoj klimi
Klima je u planinama drugačija nego u nizinama.Planinski zrak je čišći od nizinskog i sadrži manje vodene pare. Sunčevo je zračenje, osobito ultraljubičasto, veće. Temperatura zraka je niža i njezina su kolebanja manja. U planinama u toplom dijelu godine ima više oblaka odnosno magle nego u ravnici. Količina oborine u pravilu je veća i ima više dana s oborinom. Češća je oborina u obliku snijega i inja. Iznad određene visine u planinama leži trajni snježni pokrivač. Granica toga vječnog snijega ovisi o količini oborine koja pada u obliku snijega i o temperaturi zraka, tako da je u ekvatorijalnim krajevima vrlo visoko, a prema polovima se spušta. Tako Kilimandžaro ima snježnu granicu na 5000 m, Alpe na 2800 m, na Islandu je ona na 940 m, a još bliže polu dolazi u sasvim male visine.
Visoke planine i osobito planinski lanci imaju veliki utjecaj na atmosferske procese u svojoj okolini i posebno na zračno strujanje. Ako su lanci povoljno položeni prema pretežnom smjeru zračnog strujanja, mogu proizvesti i oštro ograničiti dvije klime: klimu navjetrine i klimu zavjetrine. Na navjetrini se zrak pri dizanju ohlađuje, zato u njemu nastaje kondenzacija pare, razvijaju se oblaci i lako može pasti oborina. Na zavjetrini se zrak spušta i grije, vodena para se udaljuje od zasićenja, oblaci se raspadaju. Prema tome navjetrina ima manje sunca, veću naoblaku, manji raspon temperature, veću relativnu vlažnost i veću količinu oborine od zavjetrine. Planine kojima nije samo jedna strana pretežno izložena vjetru dobivaju više oborine na onoj strani odakle prema njima struje vlažne zračne mase. Tako dinarske planine imaju mnogo više oborine na obroncima uz Jadran, jer je to navjetrina za glavnu kišonosnu struju. Veliki planinski lanci uz obalu sprečavaju miješanje zraka s jedne i druge strane i tako prave oštru granicu između maritimne i kontinentalne klime.
(Penzar, I., Penzar, B. Agroklimatologija, Zagreb, 1985.)
8.Djelovanje temperature na biljke – primjer pšenice i kukuruza
Zašto je temperatura biljke važna za nju?
Ukupna životna aktivnost cijele biljke ovisi o aktivnosti svih biljnih stanica, a ta aktivnost strogo ovisi o temperaturi stanica! Ako temperatura prijeđe donju ili gornju kritičnu vrijednost može se desiti smrt cijele biljke.
Temperatura nije jednaka u svim stanicama jedne biljke. Dijelove bilja uglavnom okružuju tlo i zrak. Njihove je temperature lakše mjeriti i mnogo su poznatije nego temperature biljaka. Zato se obično njima i služimo u razmatranju djelovanja temperature na biljke. Pri tom pretpostavljamo da korijen ima temperaturu tla, a nadzemni dio biljke temperaturu zraka. Ta pretpostavka nije sasvim točna, i primjerenija je za podzemne nego za nadzemne biljne organe, jer su nadzemni biljni organi izloženi zračenju i toplini isparavanja.
Temperaturno odstupanje najizloženijeg dijela biljke – lišća, obično nije veće od nekoliko Celsiusovih stupnjeva prema temperaturi zraka.
Za sjeme i mladu biljku s kratkim korijenjem mjerodavna je temperatura površinskog sloja tla! A za odrasle je biljke u vegetacijskom razdoblju važnija temperatura zraka od temperature tla! Ipak, pri temperaturi tla većoj od 54 stupnja većina usjeva ugiba!
Za pšenicu i kukuruz je mjerodavna temperatura tla, pa se tako razdoblje od sjetve do nicanja razlikuje ovisno o površinskoj temperaturi tla. Ako posijemo pšenicu kada je temperatura tla 18-20 stupnjeva ona će niknuti za 6 dana, ako je temperatura tla 10-12 stupnjeva niknuti će za 14 dana, a ako je temperatura tla 5-7 stupnjeva niknuti će za 22 dana!
Ako posijemo kukuruz kada je temperatura tla 18-20 stupnjeva on će niknuti za 7 dana. A ako ga posijemo kada je temperatura tla 10-12 stupnjeva trebati će mu čak 30 dana da nikne!
(Penzar, I., Penzar, B. Agroklimatologija, Zagreb, 1985.)
9.Mala škola agroklimatologije 2 – Vjetrovi, temperatura i vegetacija na planinama
U planinama se također pojavljuju posebni vjetrovi kakvih u ravnici nema, fen i bura, te dnevna periodička cirkulacija zraka nad obronkom. Na nekoj udaljenosti od planine, na zavjetrinskoj strani, javljaju se posebni zračni vrtlozi, tzv. zavjetrinski valovi, osobito poznati jedriličarima.
S obziorm na temperaturu, klima je u podnožju planina jednaka kao i u ostaloj okolici. Idući u visinu klimatski se tipovi mijenjaju na isti način kao da se pomičemo prema polu. Na planinama bliže ekvatoru prijelaz iz jednog tipa u drugi je postupan, a u većim širinama nagliji. To znači da se na planinama oko ekvatora treba popeti visoko, a na planinama u umjerenim i višim širinama mnogo manje, pa da prijeđemo iz jednog tipa klime u drugi. Tome je prilagođena prirodna vegetacija i poljoprivreda. Na primjer, u Andama u Peruu raste i uspijeva pšenica do visine 3000 m, ječam do 4000 m, a krumpir do 4500 m nadmorske visine.
Šume na nižim dijelovima planina mogu biti bujnije nego u nizini i to zbog većih količina oborine i svjetlosti. Tako na planinama Kalifornije rastu najveća stabla na svijetu, sekvoje. U planinskim šumama na većom visinama drveće je uglavnom pri tlu svinuto. To je zbog debelih naslaga snijega koje klize niz obronke i tako pritišću drveće već od njegove mladosti.
(Penzar, I., Penzar, B. Agroklimatologija, Zagreb, 1985.)
10.Kako pravilno formirati vaš vrt-važnost plodoreda
Plodored – rotiranje usjeva po vrtu, tj. smjenjivanje kultura koje se uzgajaju iz godine u godinu na istom prostoru.Svrha plodoreda:
- Suzbijanje štetnika i bolesti u vrtu.
- Održavanje ravnoteže plodnosti tla.
- Suzbijanje korova.
- Spriječavanje erozije tla odnosno očuvanje strukture tla.
Suprotno od plodoreda je monokultura, uzgajanje jedne kulture dvije ili više godina na istom prostoru.Uzgajanje biljaka u monokulturi za rezultat može imati konstantno izvlačenje istih mineralnih materija iz zemljišta i mogućnost da se na istom prostoru prošire bolesti i štetni insekti u većoj mjeri nego je to uobičajno. Da se to ne bi dogodilo, svake je godine potrebno rotirati usjeve po vrtu. Različite potrebe za hranjivima u tlu nisu jedini razlog za plodored. Biljke tokom rasta luče određene supstance u tlo – fitoncide, i zbog toga također dolazi do umora tla. Biljke iz iste obitelji ne bi smjeli ponovo saditi na isto mjesto barem tri godine radi bolesti i nametnika. Smatra se da je to razdoblje dovoljno da štetnici i uzročnici bolesti koji ostaju u tlu više ne budu opasnost za tu vrstu.
Za plodored trebamo poznavati obitelji biljaka, ako smo jedne godine sadili češnjak, iduće ne možemo luk, oba su iz iste porodice biljaka i napadaju ih isti nametnici. Nekadašnji plodored je trajao četiri godine. Sadašnji traje tri, jer se izostavlja ugar( odmor tla), plodnost tla poboljšavamo dodavanjem organskih gnojiva ili komposta. Trogodišnji plodored najjednostavnije se primjenjuje ako vrt podijelimo u tri dijela prema karakteristikama biljaka. Sadimo /sijemo ih prema načinu na koji iscrpljuju tlo. Nakon slabo zahtjevnih vrsta sadimo vrlo zahtjevne biljke, pa srednje zahtjevne,,,i tako rotiramo vrste u krug iz godine u godinu.
Jedna od rijetkih biljaka kojoj ne smeta sadnja na jednom mjestu i do tri godine (prema nekim i trajno) za redom je rajčica. Ona bolje raste kad raste na istom mjestu i voli biti malčirana vlastitim lišćem koje se trga s donjih dijelova biljke kako bi krošnja bila prozračna. Ne smiju se saditi na isto mjesto ukoliko je prošle godine bilo problema s gljivičnim bolestima, jer uzročnici mogu prezimiti u tlu.
U ekološkoj proizvodnji postoji devet zlatnih pravila plodoreda dr. Nicolasa Lampkina, a neka od njih možemo upotrijebiti i u našim vrtovima:
- Kako bi se održala dobra struktura tla, prozračnost i ocjeditost, kulture s dubokim korijenom treba uzgajati nakon onih s plitkim korjenovim sustavom.
- Izmjenjivati kulture koje proizvode malu i veliku biomasu korijena.
- Izmjenjivati kulture koje na sebe vežu dušik s onima koje nemaju tu sposobnost ili im trebaju veće količine dušika.
- Nastojati tlo držati pod zelenim pokrivačem, primjenjivati predsjetvu, naknadnu sjetvu, međusjetvu i zelenu gnojidbu kako bi se spriječila zakorovljenost tla i ispiranje humusa.
- Osjetljivije kulture treba uzgajati nakon onih koje sprječavaju razvoj korova.
- Izmjenjivati lisnate i korjenaste kulture, te žitarice, kako bi se smanjila zakorovljenost
- Izbjegavati sjetvu /sadnju kultura osjetljivih na štetočine koje se nalaze na tom prostoru.
- Upotrebljavati smjesu kultura, odnosno različitih sorti iste kulture, kako bi se povećala raznolikost
- Izmjenjivati proljetne i jesenske, odnosno jare i ozime kulture kako bi se postigla bolja kontrola korova i raspored rada.
Biljke na vrtu utječu jedna na drugu na način da luče aktivne tvari , ranije spomenute fitoncide. Fitoncidi (Phytoncide) su različite biološke aktivne tvari koje stvaraju biljke, a djeluju na životne procese susjednih biljaka i malih organizama poticajno ili sprečavajući. Oni mogu usmrtiti bakterije i gljivice, otrovati kukce i gliste, ali i potaknuti susjedne biljke na bujan rast ili totalno blokirati rast susjedne biljke. Oni su glavni “krivac” zašto postoje tabele dobrih i loših susjeda u vrtu.
Dobri susjedi na povrtnjaku:
rana mrkva – luk
kasna mrkva – poriluk
grah-cikla-čubar
celer – poriluk
mrkva-salata-vlasac
rajčica-peršin
rajčica-celer
salata-rotkvica-korabica
kupusnjače-grah
krastavac-kopar
Loši susjedi na povrtnjaku:
salata-peršin
komorač-rajčica
grah-luk
kupusnjače-luk rajčica-grašak
grašak-grah
krumpir-suncokret
krumpir-rajčica
kupusnjače-gorušica
Jedna od odličnih kombinacija su mrkva i luk. Ovo je kombinacija koju su sadile i naše bake. Razlog zašto ona funkcionira je što mrkva svojim mirisom tjera lukovu muhu, a luk svojim mirisom tjera mrkvinu muhu.
Za zdravi i raznoliki vrt neophodno je i začinsko bilje i cvijeće. Tako su “najosnovnije ” biljke u vrtu neven i kadifice, koje svojim mirisom tjeraju nematode iz tla i tako djeluju ozdravljujuće na tlo. Neke od korisnih biljaka su :
kamilica – djeluje ozdravljujuće na tlo, poboljšava okus kupusnjačama i krumpiru, u krumpiru ima i utjecaj na zaštitu od krumpirove zlatice, privlači uši pa ih tako odvraća od ostalog bilja
bosiljak – odlično se slaže s rajčicom, odbija nametnike gaillardia – privlači korisne kukce u vrt
mak – privlači osolike muha, koje su prirodni neprijatelj biljnih ušiju
cinije – privlače korisne kukce u vrt
suncokret – privlači ptice u vrt, koje se hrane “nametnicima” i izmetom bogatim fosforom gnoje tlo
vučika – svojim korijenjem veže dušik, tako da gnoji okolno tlo dušikom
Preporučuje se da se presadnice sade poslije 10 i prije 16 sati. Stari vrtlari kažu da je sivi, oblačan dan idealan za sadnju, a najpametnije je prije kiše. Presadnice je najbolje zasaditi do visine korijena ili do mjesta prvih donjih listića, no pazite da srce mladih biljaka na prekrijete zemljom jer će ih to ugušiti. Salatu je dobro posaditi dosta visoko kako bi izbjegnuli nanose zemlje od kiše. Pokušajte napraviti raspored površine za sadnju u obliku trokuta umjesto četverokuta jer ćete tako iskoristiti više mjesta.
